Piše: dr.vet.med Sdlakomnajeziku
“Festofobija” je blagdanska bolest koja, osim ljudi, još dramatičnije pogađa njihove kućne ljubimce. Strah od blagdana uzrokovan je (neprirodnim) vanjskim faktorima. Životinje u prirodi ne doživljavaju čitavu paletu podražaja koji, kad se zbroje, pojačavaju stres te nerijetko rezultiraju uznemirenošću, strahom, a ponekad i bolešću. O čemu se tu zapravo radi?
“POMPOFOBIJA”
“Pompofobija” se odnosi na strah u pasa i mačaka uzrokovan glasnim zvukovima petardi, slavljeničkih raketa i ostalih pirotehničkih naprava. Naši kućni ljubimci su senzorički nabrijaniji od nas, u tom smislu gluhih-k’o-top-ljudi, pa nije ni čudo da ne shvaćamo ozbiljno zašto se pas ili mačka boji petardi, kad si nismo predočili kakve su razlike slušnog dometa ljudi i životinja. Raspon sluha u ljudi je između 12 Hz i 40 000 Hz. Ono što je nama ultrasonično i ono što ne čujemo, to su visoke frekvencije koje psi i mačke čuju. Pas čuje 20 000 Hz više frekvencije nego čovjek, a mačka čak 40 000 Hz više, tj.ima raspon sluha do 79 000 Hz. Pokušajte si to zamisliti. Idući put kad ćete na livadi dozivati vašeg neposlušnog psa, barem ćete znati da vas sigurno može jako dobro čuti, ali je zapravo ometan ultrasoničnim zvukovima mladih krtica nekoliko metara ispod zemlje. Zvuk petarde je mješavina više različitih, ali niskih frekvencija velike glasnoće. Psi i mačke hvataju veći broj zvučnih valova u istom vremenu, jer čuju više frekvencija odjednom, a mogu i zasebno pomicati uške, što im omogućava bolje lociranje izvora zvuka te također čuju zvukove s većih udaljenosti. Glasnoća iznad 125 dB je granica boli kod ljudi. Na udaljenosti jednog metra, ispaljena petarda ima glasnoću oko 150 dB. Kontinuiranim izlaganjem toj glasnoći moguće je oštetiti sluh. Ukupna energija detonacije, njezina vibracija i glasnoća, zapravo su razlog za paničnu reakciju vaše životinje. Kod životinja koje boluju od epilepsije, strašna buka može izazvati epileptičan napadaj, a može biti i okidač za prvu pojavu bolesti. Kao prvo, ako možete, izolirajte vaše životinje što je moguće dalje od izvora buke.
“NARKOFILIJA” – vaš drogirani blagdanski ljubimac
Psihičke reakcije vašeg ljubimca u stresnim situacijama koje izaziva blagdanska buka u većini slučajeva zahtijevaju farmakološku pomoć. Pa što učiniti? U novije vrijeme na tržištu lijekova pojavili su se preparati za rješavanje bihevioralnih problema, a zasnivaju se na aktivnosti serotonina. Kao što je Prozac za ljude, tako postoje i različiti lijekovi koji imaju djelovanje da blokiraju ponovnu pohranu serotonina, tvari koja postoji normalno u organizmu, a odgovorna je za „sreću“, tj. homeostazu živčanog sustava. No, takvi lijekovi (CalmAid, Calmex) ne uzrokuju sedaciju pa se trebaju početi davati nekoliko dana prije očekivanog stresa kako bi njihovo djelovanje bilo zadovoljavajuće. Lijekovi koji se zasnivaju na djelovanju nekih feromona, tzv. mirisnih hormonskih čestica, trebali bi također umiriti mačke i pse (Feliway, DAP). Takvi se lijekovi koriste kao dodatna pomoć kod životinja s različitim bihevioralnim problemima, koje uglavnom uzrokuje anksioznost, ali također polučuju samo blagi (po nekima placebo) učinak tek davanjem kroz dulji vremenski period (nekoliko tjedana). Međutim, u većini slučajeva, ti su lijekovi preblagi i ne uspijevaju suzbiti paničnu tjelesnu reakciju životinje. No zato lijekovi poput standardnih antidepresiva za ljude i blagih sedativa (diazepam, amitriptyline) polučuju zadovoljavajući učinak. Takvi se lijekovi daju sat vremena prije očekivanog stresa. Izdaju se na privatni veterinarski recept i podižu u ljekarni za ljude. Nije preporučljivo davati te lijekove bez savjetovanja s veterinarom koji je upoznat sa zdravstvenim statusom životinje te može prilagoditi dozu za dotičnu životinju. Od veterinarskih lijekova, tu je učinkovit lijek acepromazine (Sedalin), koji se prije proizvodio u obliku tableta, a danas postoji samo kao gel. Međutim, taj lijek uzrokuje jaku sedaciju životinje – od nje će spavati kao zaklana oko 6 sati. To nije uvijek prihvatljivo za vlasnike koji ne vole vidjeti svoju životinju tako drogiranu bez veze. Stoga se prednost ipak daje korištenju ljudskih antidepresiva, kod kojih se može ljepše titrirati doza.
Jedno je pravilo za sve lijekove koji se koriste za rješavanje bihevioralnih problema, a to je da se trebaju dati prije početka djelovanja stresora. Kad govorimo o Badnjaku ili Staroj godini, to znači da ih treba dati u ranim popodnevnim satima.