Frtalj šest do pola sedam ili o zagrebačkom računanju vremena

Piše: Krešimir Međeral Sučević 

Oni koji dosele u Zagreb iz južnijih krajeva vrlo brzo shvate logiku polovice sata. Umjesto „prethodni sat + i po(l)“ u Zagrebu i drugim sjevernim krajevima kaže se „pola + sljedeći sat“. Ali kad se krene u manje odsječke (tj. frtalje), mnogi ni nakon desetljećâ provedenih ovdje ne proniknu u potpunosti u tu logiku.

Frtalj 7 nije 6:45 nego 6.15. 6:45 su tri frtalja 7
Frtalj 7 nije 6:45 nego 6.15. 6:45 su tri frtalja 7.

U sjeni još jednog vječnog nogometnog derbija sjetio sam se događaja otprije desetak godina. Studentici iz Splita, dan prije utakmice prišla je grupica mladića, navijača Dinama, postavivši joj banalno pitanje: “Koliko je sati?”. Ona je naivno odgovorila onako kako joj je bilo prirodno – da je šest i po. Uslijedile su psovke, uvrede, a pao je i pokoji udarac, jer je „tovarka“, a oni su „pravi zagrebački dečki“ i znaju da se u Zagrebu kaže samo „pola sedam“.

Uvijek kad bih se sjetio tog događaja, javila bi mi se misao što bi bilo da sam ja te iste navijače sreo petnaestak minuta ranije i postavio im isto pitanje? Rođeni sam Zagrepčanin, unatrag mogu pratiti predačku liniju u Zagrebu do 1821. i koristim brojne starozagrebačke izraze u svakodnevnom govoru. No dao bih ruku u vatru da bih dobio odgovor „šest i petnaest“. Njihovom logikom, trebao bih ih ispsovati, izvrijeđati i fizički napasti, jer su „dotepenci“. Štoviše, vjerujem da bih i sâm riskirao batine da sam im dao zagrebački odgovor „frtalj sedam“, jer me tupani jednostavno – ne bi razumjeli.

Frtalji i trifrtalji

Svatko tko se doseli u Zagreb iz južnijih krajeva ubrzo shvati logiku polovice sata. Umjesto „prethodni sat + i po(l)“ u Zagrebu i drugim sjevernim krajevima kaže se „pola + sljedeći sat“. Ali kad se krene u manje odsječke (tj. frtalje) mnogi ni nakon desetljećâ provedenih ovdje ne proniknu u potpunosti u tu logiku. Etimološki, stvar je prilično jasna: frtalj dolazi od njemačkoga „viertel“, tj. „četvrt“. Premda može značiti i gradsku četvrt (stari Zagrepčani znaju reći da netko „živi v našem frtalju“), češća je njegova vremenska upotreba. Dakle, „frtalj sedam“ možemo na hrvatski prevesti kao „četvrt sedam“ i stvari bi trebale postati jasne (četvrt je polovica polovice, pola od 30 minuta je 15 minuta, dakle 6:15). Ili?

Iz nekog razloga, mnogi će „frtalj/četvrt sedam“ shvatiti kao 6:45. Dugo vremena mi je izmicala ta logika, sve dok nisam shvatio osnovnu pogrešnu premisu koja stoji u pozadini. Premda s „pola sedam“ naizgled nema nikakvih praktičnih poteškoća, ta je sintagma zapravo dvoznačna. Oni koji „frtalj sedam“ shvaćaju kao 6:45 odabiru drugačije shvaćanje od nas ostalih. Za njih sintagma „pola sedam“ ima značenje „pola (sata do) sedam“ pa je onda sasvim jasno i da „frtalj sedam“ vide kao „četvrt (sata do) sedam“. I eto nam 6:45.

Sedam manje kvarat nije isto što i frtalj sedam
Sedam manje kvarat nije isto što i frtalj sedam.

Kvaka leži u činjenici da se u hrvatskome brojevi ne dekliniraju – do 4 još kako-tako, ali nerado, a dalje baš nikako. Broj u izrazu s „pola“ zapravo je sintaktički u posvojnom genitivu: „pola sedam“ je „pola (od) sedam; polovica sedmoga sata“. Da je tomu tako, potvrđuje nam i susjedni slovenski, u kojem se brojevi dekliniraju, a u kojem se kaže „pol sedmih“. „Frtalj sedam“ tada je, naravno, „četvrtina sedmoga sata“, što će reći 15 od ukupno 60 njegovih minuta. S druge strane, u 6:45 proteklo je 45 od ukupno 60 minuta, odnosno tri četvrtine sedmoga sata pa je to „trifrtalj sedam“.

Romanski i germanski sustav gledanja na sat

Ukratko, dok u južnom dijelu Hrvatske vrijedi romanski sustav gledanja na sat, gdje se do polovice sata referira na prethodni (6:20 = šest i dvadeset), a nakon polovice na sljedeći (6:40 = dvadeset do sedam), u sjeverozapadnoj Hrvatskoj sustav je preuzet iz njemačkoga, gdje se, čim prođe puni sat, on zanemaruje i pogled upravlja prema idućem. U praksi se to ipak svodi na 4 glavne referentne točke, jer bi ipak bilo previše upotrebljavati na primjer „zehcl sedam“ za 6:10. To se rješava mnogo praktičnijim „pet do frtalj 7“. 🙂

Nažalost, sistem postaje sve manje transparentan i napretkom tehnike, budući da je prilagođen analognim satovima. No, sada kada znate algoritam, više vam se ne bi smjeli dogoditi upitnici nad glavom kad vam frend veli da je čvenk u „pet do trifrtalj 10“. Ako su purgeri na moru skužili da je to „deset manje dvadeset“ (-10?), sjest će to i vama. Za svaki slučaj, pohranite si ovaj tekst u bookmarke.

7 thoughts

  1. Kod mene su svi satovi dvojezični.
    Kad me draga pita koliko je sati – šest i kvarat, tek.
    A kad mi pukne ono tek – jbt, moram se dignut, već je frtalj sedam!

  2. Ono sa (ne)dekliniranjem mi nema previše smisla, ako pola sedam zapravo znači “pola sedmog sata”, zašto se onda ne kaže “pola sedmog”?
    Onda bi izraz pola sedam značio 3.5, jer bi “sedam” označavalo broj (koji se ne deklinira), a ne sedmi (sat) koji se može deklinirati: pola sedmog.
    Zato Slovenci i imaju “pol sedmih”. Usudio bih se reći da su Zagrepčani jednostavno krivo prenijeli Njemački sustav u zagrebački jezik. Ali, to su u međuvremenu popravili dotepenci, sada i Zagrepčani prihvaćaju da frtalj sedam znači “frtalj do sedam”.

    1. Ne znam gdje si to čuo da neki Zagrepčanec veli ”frtalj sedam” za 6:45..neprihvatljivo u potpunosti 😀 a za ovo deklininaciju je sve lijepo objašnjeno, piše da ne velimo ”pola sedmog” jer se brojevi baš ne dekliniraju

    2. Frtalj 7 je 6:15, do ovog teksta nisam ni čuo da bi itko mogao pomisliti da je to 6:45 (a koristim frtalje (frtlje?) od malena). Njemacka logika (drei-viertel-sieben) isto govori.

  3. Brojeve i računanje možemo najjednostavnije gledati preko alata koji se zove matematika. U ovom slučaju 7 predstavlja puni sat tj. 60 minuta između 6 i 7, što u ovom slučaju matematički predstavlja jedno cijelo. Frtalj predstavlja jednu četvrtinu tj. jednu četvrtinu od 60 min. ili jednu četvrtinu od punog sata. Ako puni sat predstavlja sat koji teće između 6 i 7, a logički gledajući predstavlja jer se fokusiramo na vremenski period od sat vremena tj. aktualni sat ili ti vremenski trenutak u kojem trenutno postojimo, te uzmemo činjenicu da na ovom području starosjedioci još uvijek drže dio svoje tradicije tj. kulture koja se prenosila sa generacije na generaciju i zato se taj puni sad u govoru ”gleda” kao sljedeći dolazeći (u ovom slučaju 7), možemo zaključiti da je frtalj 7 jedna četvrtina proteklog vremena između 6.(šestog) i 7.(sedmog) dnevnog sata (znači cajger (kazaljka, skvera) je prošao 15 minuta od promatranih 60 minuta između oznake 6 i oznake 7 na uređaju ili spravi za pokazivanje vremena zvanom sat, vura, ura) iliti 6 sati i 15 minuta. Naposljetku sve je manje starosjedioca na cijelom planetu pa tako i u Zagrebu, stare kulture i običaji lagano izumiru, nove se rađajun i tako vrijeme prolazi ,a cajgeri se vrte.

  4. zato je najbolje vratiti se doma, tamo je sve po tvom a i ne mučiš se s vlastitim pomanjkanjem logike

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.