Razgovarala: Snježana Žilka
Tko je Vanja Trobić?
Akademska sam slikarica, diplomirala slikarstvo 2012. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Živim i djelujem u Zagrebu i Rijeci. Prvi put sam sudjelovala u takvom projektu 2009. godine u Puli gdje smo oslikavali javne površine MMC Karlo Rojc, u sklopu festivala Krojcberg. Zatim su uslijedila sudjelovanja na Muzeju ulične umjetnosti s kojim surađujem od samog početka, oslikavanja Branimirove ulice 2010. godine. Tako sam se uključila i u ovaj projekt.
Što za tebe znači pojam street art?
Prije nego sam se uključila u street art scenu pratila sam što se događa, pomalo formalno gledajući na stvari, iz perspektive studenta slikarstva. Nisam se mogla s time u potpunosti poistovjetiti jer je street art kao pojam, označavao nešto marginalno. Kasnije, upoznavajući druge autore, shvatila sam da većina ima vrlo ozbiljne umjetničke ili druge karijere koje paralelno grade, neovisno o tome kako pristupaju streetu pa sam i sama prigrlila tu formu.
Postoji li u Hrvatskoj street art scena?
Možemo reći da je hrvatska street scena u razvoju, traži svoje mjesto pod suncem, a ovakvim projektima se identificira u vremenu i prostoru.
Može li naša scena parirati svjetskim gradovima, kao što neki pišu?
Čini mi se da naša scena ne mora nužno biti velika kako bi imala što ponuditi na svjetskom nivou. Nekolicina naših autora vrlo se jasno razvija, kvaliteta im je neosporna, pa ne dvojim da mogu parirati predstavnicima svjetske street scene. Budući da je Muzej ulične umjetnosti obilježio Zagreb kao središte hrvatskog streeta, moram napomenuti da se i u drugim gradovima street art pokušava približiti javnosti.
Kako su izgledali počeci street arta u Hrvata?
Od razvijene grafiti scene do pojave umjetnika poput Filjia, street art scena je postepeno sazrijevala po uzoru na svjetske gradove i umjetnike. S vremenom čuješ priče, pa na kraju i upoznaš ljude koji su to pokrenuli, no sretan si što nastavljaš tim tragom iako nisi sudjelovao u samim počecima.
Street art vs. grafiti: suparništvo ili suradnja?
Ne vidim ni jedan razlog zašto bi postojalo suparništvo između grafiti i street art scene, i jedno i drugo temeljeni su na općoj vizualnoj kulturi pa stoga može postojati samo dobar temelj za suradnju.
Gdje je granica umjetnosti i vandalizma?
Definiranje granica umjetnosti danas je gotovo nepotrebno jer su obilježja našeg vremena upravo sažimanje različitih medija i neprestana promjenjivost, i van umjetničke sfere. U kreativnim dosezima grafita i street arta, treba razlučiti da se radi o dva različita izričaja koji mogu biti jednako kvalitetni i izazovni, no uvriježeno je mišljenje šire javnosti da “ti dečki samo šaraju” ili da smo svi besposlene bitange. U krajnjoj liniji, dug je put do osvješćivanja javnosti i legalizacije rada u javnim prostorima, no nije nemoguće.
Imaš li problema s policijom?
Osobno nisam imala problema s policijom jer od početka radim u sklopu organiziranih projekata ili prema narudžbi ugovorenoj prije crtanja. No dok sam radila na zgradi Centra Ribnjak, znatiželjno su mi prišli i raspitivali se o projektu, vjerujem iz puke dosade.
Koliko je Banksy utjecao na popularizaciju street arta?
Banksy je prvi primjer kojeg se većina prisjeti kad se povede priča o nastajanju street arta. Njegov doprinos je izuzetan, iako se paralelno uz njegov rad taj oblik likovne umjetnosti razvijao diljem svijeta…
Koji su novi trendovi u street artu vani i doma?
Ne znam može li se govoriti o trendovima jer obilje je autora različitih izričaja, no što je važnije, sve je više organiziranih velikih projekata koji populariziraju formu ulične umjetnosti.
Kako bi opisala svoj stil?
Murale koje izvodim najčešće baziram na svojim slikama koje imaju obilježja nadrealnog eklektičnog stila, apstrahirane figurativnosti. Medij slikarstva najviše odgovara mom temperamentu, a mural kao forma mi omogućava rad na puno većim površinama u čemu jako uživam!
Tko su po tvom mišljenju najbolji domaći i strani ulični umjetnici u svijetu?
Od domaćih kolega izdvojila bi Pekmezmed, Nindžu Tigera, Sretnog Bora, Mirona Milića, Lonca i OKO, kao najaktivnije street autore, no sve više mladih umjetnika se uključuje u ovakve projekte i razvija scenu dalje. Od regionalnih i svjetskih autora izdvojila bi Esha, Ema Ema Emu, Dem Dema, Tellasa i nezaobilaznog Blua. Bolje da ovdje stanem jer popis raste…
Kakva je budućnost street arta?
Predviđam svijetlu budućnost street arta! Kad zažmirim vidim prekrasne živopisne zidove gradova diljem svijeta!
Je li street art štetan za zdravlje?
Neobično pitanje. Kako bi street art bio štetan za zdravlje?! Ako mislite na korištenje boja i lakova, za sve postoji rješenje… a od nečeg se mora umrijeti, zar ne? (smijeh)
Kojim se sve tehnikama služiš?
Do sada sam zidove uglavnom oslikavala fasadnim bojama, no sklona sam i kolažiranju direktno na površinu kako bi uklopila elemente koje ne mogu ili ne želim naslikati.
Vanjine radove možete vidjeti na njezinoj samostalnoj izložbi u Džamiji (HDLU, PM galerija gore na katu) od 20. do 29. 09. 2013.
anwa.com.hr 