Na placu će se i dalje kupovati grincek, a ne povrće za juhu

Piše: Mia Mitrović

Imaju li partviš, hozntregeri i gemišt budućnost, ili će ih sa smajlom progutati lajkanje, šeranje i jutjubanje? O sudbini starozagrebačkog govora i svih njegovih germanizama popričali smo s mladim jezikoslovcem Krešimirom Međeralom Sučevićem.

iako agramerština lagano odumire u svakodnevnom govoru ulice, ostala je očuvana u šansonama Zvonka Špišića i filmovima poput "Tko pjeva zlo ne milsi"

Iako “agramerština” lagano odumire u svakodnevnom govoru ulice, ostala je očuvana u šansonama Zvonka Špišića i filmovima poput “Tko pjeva zlo ne misli”

Sloj koji je govorio starozagrebački polako izumire. Nove generacije potomci su doseljenika iz krajeva gdje nema germanizama pa donose nove riječi u zagrebački svakodnevni govor. Ipak, na placu će se i dalje kupovati grincek, a ne povrće za juhu“, tvrdi Krešimir Međeral Sučević, novopečeni doktor pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje i zaljubljenik u germanizme. Krešo tvrdi da je pogrešno starozagrebačke tuđice zvati germanizmima jer su one zapravo – austrijanizmi, što je, kad malo bolje pogledate, logično, jer je Austrija kroz našu povijest bila prisutnija od Njemačke. 

Neke austrijske riječi toliko su se duboko ukorijenile u jezik da nitko više ni ne zna da su stranog porijekla, kao što je na primjer riječ “palačinka”. Za neke druge predmete zadržali su se germanizmi, jednostavno zato što još nije smišljena adekvatna zamjenska riječ. Nitko ne zna što su to pahalica i smetiljka, no većina nas domove čisti partvišem i miščaflom.

Dragi naš kaj

„Najviše germanizama zadržalo se u pojmovima vezanima uz stanovanje, kulinarstvo i automehaniku“, objašnjava Krešo i dodaje: “Što se tiče zamjenskih, novohrvatskih riječi, u redu je koristiti kreativnu jezičnu tvorbu, no nije dobro nametati oblike koji se nisu ukorijenili u jezik. Rezime je postao sažetak, ali nitko živ ne pali dalekovidnicu, nego televiziju.”

U zagrebačkom svakodnevnom govoru i dalje je zadržan kaj kao jedan od simbola govora grada, ali gotovo sve ostalo je promijenjeno: „U svakodnevnom govoru ulice prevladava štokavski. Zadržao se i kajkavski futur drugi, ali nije uvijek prirodan i često je zamjenjiv. Najrjeđe se upotrebljava glagolski pridjev na l“, tumači Krešo promjene u jeziku. „Prirodno je da se jezici mijenjaju. Loše je s aspekta odumiranja. Veliki gradovi imaju najveće probleme s očuvanjem izvornog jezika, jer se u njima miješaju različiti utjecaji.“ Kod nas je to najočitije u Zagrebu i Rijeci, gdje gotovo nitko ne govori na čakavštini: „Budućnost zagrebačkih germanizama nije izgledna. Oni općeprihvaćeni će preživjeti te oni za koje nema adekvatne zamjene u hrvatskom.“ U novije vrijeme, germanizmi su u zagrebačkom uličnom jeziku dobili ozbiljnog konkurenta, a to su anglizmi:

„Anglizmi su u jezik prodrli preko pop-kulture i interneta. U neke sfere jezika oni nikad neće ući. Sumnjam da će itko za ajngemahtec upotrijebiti anglizam. Pitanje je koliko su anglizmi konkurent, a koliko pitanje trenutnog pomodarstva“, kaže.

Starozagrebački kao starodubrovački

„Mlađi ljudi koji i dalje upotrebljavaju tradicionalni zagrebački govor čine to zbog prisnosti s precima i uspomene na djetinjstvo“, tvrdi Krešo, inače purger sedme generacije. O tome koliko se jezik u posljednjih 50 godina promijenio svjedoči i činjenica da ne postoji suvremena zagrebačka književnost na kajkavskom. Starozagrebački je očuvan u šansonama Zvonka Špišića i drugih zagrebačkih šansonijera te u starim filmovima kao što je Golikov „Tko pjeva zlo ne misli“.

„Svaki pokušaj oživljavanja pomalo je besmislen. To je gotovo kao da mladi Dubrovčanin krene pisati na renesansnom dubrovačkom. Moguće je, ali neprirodno.“ Koliko čudno zvuči starokajkavski iz današnje perspektive, demonstrirali smo u kratkoj priči na “agramerštini”, natječući se tko će smisliti više germanizama:

Crko mi je auspuh i getriba, auto mi nemre ić’ u rikverc pa sam na plac išla cipelcugom. Kupila sam pol kile mlevenog meseka, paradajz i putericu za šalatu, grincajg za ajngemahtec jer ga više imam rad neg ajnpren juhu. Natrpala sam pun ceker špeceraja, za ručak i za fruštik. U birtiji pored placa, lokalni luftinšpektori pili su gemišt. Jedan mi je čak i hofiral, a na kraju me pozdravil sa servus milostiva. Bedak. Ispred zgrade bedinerica je klofala tepih na kloferštangi kraj vešeraja. Ušla sam u haustor i primila se za gelender jer mi je već bilo dost šalabajzanja s punim cekerom. U stanu sam prvo ušla u badecimer i oprala ruke. Zatvorila sam i obrliht jer je bil propuh. Presvukla sam se i metnula reigelmantl na aufinger. Obukla sam šlafrok jer mi je tak komotnije. Bil je strgan pa sam ga priheftala sa zihericom. Izvadila sam veš iz vešmašine i obesila na štrik. Kad sam sve skuhala, počistila i zgotovila bil je već mrak. Metnula sam si viklere, navila vekericu i stavila je na šrajptiš. Prek glave sam navukla novi šlifer i tuhicu, utrnula svetlo i prešla spat.

Oglasi

6 misli o “Na placu će se i dalje kupovati grincek, a ne povrće za juhu

    • Ni bil propuh, neg durhcug, nije mrak nego kmica, ne šrajptiš, nego šrajbtiš. Auto mi nemre v rikverc…ili nemre iti v rikverc. ne auto mi nemre ić u…. U zagrebačkom nema mekog ć. 🙂

  1. Ovisno di kupuješ na Dolcu. Ak si kod kumica onda buš se nafčila pripovedati normalno ili ak si malo pozabila se buš prisetila. 😉

  2. ova je vaša “pokazna” agramerska priča dobra ali je preveč štokavizama tam gde ih u realnom purgerskom govoru baš i nema. evo još jedne improvizacije; “v nedelju odeš u badecimer se podbrit, vrneš se u šlafcimer i skineš ajncug s aufingera i lepo si ga oblečeš. vidiš da malo hlače padaju pa i hozntregere poiščeš. pogledaš se u špigel kak si feš. zemeš si cajtunge i lepo si čitaš dok ženica završava obed. pitaš jel bu ajngemahtec ili nekaj s ajnprenom, pogledaš na vuru, cajgeri su opasno pri jedinici i pomalo ti kruli.zemeš si malo kruha iz cekera kaj ga ženica još ni spremila u kutiju. uz put kriči da kog si vrapca ostavil šarafenciger i cange na nahtkaslu kad si ga sinoć popravljal i zakaj si joj zvlekel girtl iz bademantila”.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s