Hipstagram dana, Zagreb

Hipstagram dana: Splavnica – jer ”Cvjetni” je sada samo ”Centar”

Splavnica

Kada se nađete u situaciji da hitno morate nabaviti cvijeće, bilo radi isprike, godišnjice, rođendana, sigurno vam prvo padne na pamet: Pa otići ću na Cvjetni! Hm, hajde da malo razmislimo o tom ”Cvjetnom” ali bez da ulazimo u politiku, hipijevštinu i propagandu stranih plaćenika. Na ”Cvjetnom” je cvijeće skuplje nego bilo gdje u Zagrebu, a kvaliteta ponuđenih cvjetova zaista nije neka.

Samo dvjestotinjak metara sjeverno nalazi se Splavnica – uličica koja povezuje Trg bana Jelačića i Dolac. E pa to je ponuda cvijeća, cvjetova, sobnog i ukrasnog bilja nalik na amsterdamske tržnice tulipana! Ako tražite nešto lijepo i posebno za nekog lijepog i posebnog ili samo kako biste ukrasili balkon, na pravom ste mjestu.

Uostalom, Cvjetni je dozlaboga ružan, siv, bez hlada, šugavog drveća, pun šeširdžija i velikih naočala, paparazza, a onaj ”Cvjetni Centar” (kojeg je trebalo izgraditi u svrhu revitalizacije stare gradske jezgre, tu nema dvojbe) onog investitora ubojice crni je sarkofag nekad lijepog gradskog trga.

Nikola Pušonjić

Oglasi
Standardno
Anwa Friendly!, Vijesti, Zagreb

Ekskluzivno: Nakon teksta na Anwi započelo preuređenje parka!

Točno mjesec dana je prošlo od objavljivanja Hipstagrama i priče o najneuređenijem parku u centru Zagreba – onome iza staračkog doma na Iblerovom trgu. Izgleda (i nadamo se) da su mjerodavni došli k pameti i započeli uređenje i čišćenje, osim ako ne planiraju napraviti parking ili nešto još besmislenije. Valja podsjetiti kako je i u planu preuređenja Langovog trga također bio zamišljen park, a ne samo megalomanska, ružna i skupa benzinska pumpa…

U nadi da će preuređenje popularnog ”Staračkog” rezultirati vraćanjem parka penzionerima, djeci i građanima, donosimo vam ekskluzivne i nikad viđene fotografije radova:

 

Standardno
Hipstagram dana, Zagreb

Hipstagram dana: Vrata Centra

Prijelaz preko pruge kod Magazinske ulice najbrži je način da sa sjevera Trešnjevke ispadnete direktno u centar Zagreba i to ni manje ni više nego na Trg Francuske Republike! Željeznički promet nije isuviše gust ali ipak valja biti oprezan! Tko zna u kakvom su stanju revni radnici HŽ-a i hoće li na vrijeme spustiti rampe i uključiti signalizaciju.

Cijelu noć i dan je padala kiša u Zagrebu ali smo, na sreću, prošli bolje od naših prijatelja iz Rijeke koje je danas zadesila prava poplava. S kim god danas razgovarali, tema je bila ista – počela je jesen – slažu se svi! E pa, nije! Imamo još barem desetak dana i nadamo se da će biti sunčani!

Standardno
Hipstagram dana, Zagreb

Hipstagram dana: Dolac, srce Centra

InstaPhoto: Nikola Pušonjić

Plac – Dolac

Suvremeni način gradskog života, lirski opisan u misli ”kuća pos’o – pos’o kuća”, često zapostavlja činjenicu da špeceraj možemo obaviti i na placu, a ne samo u korporativnim šoping centrima drapajući korporativne bonove. Osim što je kvaliteta hrane neusporedivo veća (iako se i ovdje može pronaći domaći paradajz iz Holandije, češnjak iz Kine i ”Rafo mandarine iz doline Neretve” iz Španjolske), Dolac je živopisna tržnica s još živopisnijim likovima i pojavama. Neka vas ne iznenadi kada vam kumica tutne u vrećicu još ekstra grincajg ili rotkvice ako joj se sviđate: ”Vi mladi morate jesti više zelenjave!”

Standardno
Hipstagram dana, Zagreb

Hipstagram dana: Balkan Miškecov prolaz sestara Baković

Tekst & Photo: Nikola Pušonjić

Osim po tome što često mijenja imena ulica i trgova, Zagreb je poznat i po svojim živopisnim prolazima koji su često, vrlo nepravedno, zapuštene i mračne inačice javnih toaleta. Međutim, u strogom centru grada stvari se polako ali sigurno mijenjaju – Oktogon je tradicionalno sređen, a Dežmanov prolaz odnedavno krase hipsterske terasice kafića u kojima se ne smije pušiti i pokoja galerijica.

Jedan od svakako najpoznatijih je i Balkan prolaz, kolokvijalno zvan po tadašnjem Kinu ”Balkan”. U žaru devedesetih nosio je naziv po Miškecu, lokalnom klošaru koji se često motao amo-tamo tim dijelom grada i svirao usnu harmoniku, a od 2009. po sestrama Baković, heroinama i žrtvama kvislinške vlasti u periodu 2. svjetskog rata.

Ukoliko tražite šnajdericu i umjetno štopanje ili samo želite skratiti put između Cvjetnog trga i Masarykove ulice (čime izbjegnete grozan dio Preradovićeve ulice s mrtvačkim, plastičnim i uniformiranim terasama lokalnih ugostiteljskih objekata), zaputite se Prolazom sestara Baković. Ako niste u prevelikoj gužvi, sjednite i popijte kavicu u kultnom LGBT friendly caffeu ”Vimpi” ili u novootvorenom ”Stampu”. Usput skinite zombijevski pogled s poda i promotrite balkone od kovanog željeza prepuno cvijeća i visećih biljaka. Pariška atmosfera je zajamčena!

Zastava Republike iznad Caffe bara ”Stamp”

Standardno
Anwa Friendly!, Kultura, Vijesti, Zagreb

MUZEJ ULIČNE UMJETNOSTI: Avangarda u Sigetu

 

MUU u SIGETUU okuplja politički i socijalno osviještene umjetnike čiji radovi neposredno komuniciraju s publikom te putem kolaboracijskih projekata tematizira i aktualizira pitanja reciklaže te položaja i afirmacije mladih hrvatskih umjetnika. MUU u SIGETUU počinje u četvrtak 6. rujna, a sam Muzej otvara se u nedjelju 9. rujna u 18.00 sati ispred SRC Siget. Divovska skulptura od recikliranog drveta britanskog kolektiva ROBOTS javnosti će se predstaviti iste te nedjelje u 20.00 sati ispred zgrade Hrvatskog društva likovnih umjetnika nakon čega će uslijediti veliki tulum otvorenja.

Na danas održanoj konferenciji za novinare cjelokupni program najvećeg do sada Muzeja ulične umjetnosti predstavile su Ivana Vušić, organizatorica i kustosica MUU-a u SIGETUU i Gaella Gottwald, ravnateljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Odabrana grupa domaćih i inozemnih umjetnika s radom će započeti u četvrtak 6. rujna na nekoliko lokacija u novozagrebačkom kvartu Siget. Rezultati njihovog rada moći će se razgledati u nedjelju 9. rujna u 18.00 sati kada će se Muzej službeno otvoriti.

‘Sama jezgra Muzeja ulične umjetnosti biti će u Sigetu, gdje će devet umjetnika crtati nekoliko murala. Raduje me što se u ovih nekoliko godina koliko Muzej djeluje ipak vidi promjena u percepciji ulične umjetnosti, odnosno ona se poboljšala. Kada smo tražili lokacije za crtanje u Sigetu, stanovnici su bili upoznati s fenomenom street arta te su bili uzbuđeni i radosni što će se tako nešto dešavati i u njihovom kvartu. S MUU-om u SIGETUU nastavljamo širiti kulturnu ponudu izvan gradskog centra u dijelove grada gdje je ista rijetka ili je uopće nema,’ započela je Ivana Vukšić predstavljanje te dodala kako je ulična umjetnost najneposredniji oblik umjetničkog stvaranja i direktne komunikacije umjetnika sa svima, nije elitistička, nema odlaska u galerije, nema kupovine ulaznica i namijenjena je svima.

‘Izuzetno mi je drago što ćemo ove godine ugostiti dvoje umjetnika koji se u svojim radovima bave političkim i socijalnim temama, odnosno kritikama. Jedan od njih je ESCIF, gotovo pa najpoznatiji ulični umjetnik u svijetu, tajanstveni Španjolac poznat po svojim minimalnim crtežima s vrlo snažnim antikapitalističkim porukama. Belgijanac Isaac Cordal radi male cementne figure koje slaže u minijaturne setove također vrlo politički osviještene te ih potom smješta na ulice. Cordalov se rad prilično razlikuje od svih dosadašnjih radova na MUU-u,’ naglasila je Vukšić. Izrazila je zadovoljstvo što su se pozivu za učestvovanjem odazvali mladi umjetnici Agostino Iacurci – Talijan koji je u samo dvije godine rada postao nezaobilazna figura svjetskog street arta, Emaemaema – njegova stilski raznovrsna kolegica iz Srbije, jedna od značajnijih pripadnica tamošnje scene te Malarky – jedan od mnogobrojnih ovogodišnjih MUU-ovih gostiju iz Velike Britanije, umjetnik živahnog crteža za kojeg se pretpostavlja da će se najviše svidjeti novozagrebačkoj djeci. Na ovogodišnjem MUU-u u SIGETUU sudjeluje i određeni broj umjetnika koji je radio na prošle godine održanom MUU-u u DUUGAVAMA: Sretan Bor, Ninjatiger, Pekmezmed i Emir Šehanović ESH.

Ravnateljica Hrvatskog društva likovne umjetnosti, Gaella Gottwald, predstavila je okupljenima trogodišnji plan suradnje najstarije hrvatske likovne organizacije – HDLU-a i jedne od najmlađih – MUU-a. Gostovanje britanskog art kolektiva ROBOTS, koji na samoj zgradi HDLU-a gradi divovsku skulpturu od recikliranog drveta, prvo je u nizu planiranih umjetničkih projekata koje će ove dvije institucije nastojati realizirati u naredne 3 godine. ‘Realizacijom ovih projekata planiramo podići svijest o važnosti reciklaže u svakodnevnom životu te o očuvanju prirode, okoliša i domaćih resursa odnosno želimo pokrenuti eko-aktivizam kroz umjetnost. Radosni smo što su ROBOTS s velikim entuzijazmom prihvatili naš poziv i došli u Zagreb. Iznimno ih raduje i rad na zgradi HDLU-a, odnosno Meštrovićevom paviljonu. U naredne tri godine planiramo pozvati po dvoje umjetnika ili umjetničkih kolektiva iz Koreje, Islanda, Finske, Kanade i Amerike da rade u Zagrebu, odnosno da se pozabave temom reciklaže. Svake godine raditi će se, odnosno reciklirati, neki drugi materijal. U planu su predavanja i radionice reciklaže na kojima će se polaznicima približiti metode kućne reciklaže i upotrebe raznog odbačenog materijala,’ kazala je Gaella Gottwald najavljujući zanimljiva i korisna buduća kulturna događanja.

Drugi kolaboracijski projekt, Lice s plakata, nastaje u suradnji MUU-a i šest zagrebačkih kulturnih centara i kritički se odnosi naspram uzurpacije javnog prostora (pre)velikim brojem reklamnih plakata, billboarda koji nerijetko zauzimaju gotovo svaki vidljivi zid stambenih zgrada i općenito zauzimaju veliki medijski prostor te se bave temama i osobama koje nisu ni od kakvog značaja za javno dobro. Lice s plakata bavi se tematiziranjem problema nemogućnosti dobivanja istog tog javnog prostora za predstavljanje radova mladih umjetnika. Stoga će se na zidovima u šest zagrebačkih kvartova svojim autoportretima javnosti direktno predstaviti ponajbolji hrvatski mladi umjetnici za koje domaća javnost uglavnom ne zna ni tko su ni čime se bave: Stipan Tadić, Miron Milić, OKO, Vanja Trobić, Jelena Bando te dvojac koji djeluje pod imenom Artuditu. ‘Nadamo se da ćemo ovim projektom makar potaknuti raspravu o položaju mladih umjetnika danas i o prekomjernom korištenju javnog prostora za privatne interese. Javnost o tome i ne razmišlja jer smo se svi na takvu situaciju već naviknuli, no mišljenja sam da se radi o bitnoj temi s kojom bi se hrvatsko društvo trebalo pozabaviti,’ završila je Vukšić predstavljanje Lica s plakata, projekta koji je ovogodišnji MUU učinio najrasprostranjenijim MUU-om do sada.

www.interpublic.hr

Standardno