Divas – eklektična oaza u centru grada

Piše: Lana Krstulović

Nedavno sam slučajno, nakon jednog predstavljanja knjige u Booksi, završila u jednom drugom kafiću u istoj ulici (Martićevoj, za one koji nemaju blage veze o kakvoj ja to “buksi” pričam). Taj sam kafić već snimila izvana jednom prigodom dok sam kraj njega prolazila na povratku iz dućana, ali nisam nikad ušla u njega (no napomenula sam dragom da moram obavezno jednom tamo sjest na cugu).

Inače živim dosta blizu ali nisam baš neka brijačica po kafanama pa mi je tako valjda i ovo promaklo. No ovaj me kafić privukao na prvu loptu. Možda zbog patkice koja pliva u vodi unutar prozirne PVC vrećice u izlogu. A možda zbog retro chic detalja unutra, koje sam uspjela primijetiti u tih par sekundi. Možda zbog općenitog šarenila i mnoštva okvira, ogledala, čudnih, na prvi pogled nespojivih stilova. Ili to sve skupa? Želja mi se ostvarila nedugo poslije i moram priznati da sam bila stvarno pomalo uzbuđena što idemo baš tamo, u Divas, na cugu poslije Bookse. A nisam baš osoba koja se pretjerano uzbuđuje oko odlaska u kafić ili birtiju. Ovoga puta jedva sam dočekala da vidim što još ima unutra. I nisam ostala razočarana.

Sve ono što sam izvana mogla samo zamisliti, unutra se počelo materijalizirati pred mojim očima. Plus neke stvari koje nisam mogla ni zamisliti (kao što je na primjer lopata u funkciji noge od stola).

Konobar je bio vrlo ljubazan, pristupačan, opušten, iliti po naški – “ful simpa”. Mrzim kad su konobari bezobrazni ili onako snobovski uštogljeni, ili nedobog jedno i drugo u istoj osobi. Ni najkulerskije uređenje birca ne pomaže ak’ mi konobar kvari cijeli dojam. Ovdje je sve k’o po špagi. Sve je za pet. Mislim da bi se ovaj kafić mogao svidjeti svima. Odiše nekim pomalo hipsterskim prizvukom, ali ne snobizmom, ima notu mladosti i dozu mudrosti, iz njega vrišti pop kultura, ali istodobno prodire tradicija (koju najbolje dočarava orijentalni tepih na šanku), on ima previše a opet ti nije dosta gledati; toliko je detalja i, čini mi se, toliko truda uloženo u dotjerivanje ove male oaze u centru, da je i ta sama činjenica dovoljna. Ali s obzirom da su uspjeli u tome da sve to skupa ispadne tako simpatično i ukusno, a ne kičasto i pompozno, od čega uvijek postoji opasnost kad ideš stavljat puno stvari na jedno mjesto, tim bolje i svaka im čast! Meni osobno naj detalji su knjige (i poneki stari dobri Nomad) umjesto slika na zidovima i old-school lusteri, kao s Hrelića, “odjeveni” u novine.

Bila sam tamo samo jednom tako da nisam ni bila u prilici razgledavati sve detalje (definitivno idem tam’ na kavu opet – već danas!), ali ono što je vjerojatno većini bitno uspjela sam snimiti (okom, ne kamerom). Dakle, ako ste pušač, nemate brige. Vas u Divasu očekuje separe za pušače (nemojte se bojati da ćete biti skroz separirani – separe je u staklu, tako da ćete ovu segregaciju jedva i primijetiti, a i definitivno ste u prednosti jer iz separea možete mahnuti konobaru – šank je smješten odmah preko puta)! Ovako dobro prostorno rješenje i stvarno “poseban” prostor (a ne samo udaljen no ne i razdvojen od nepušača) mislim da nisam još vidjela. Smatram da bi ovim kafićem stvarno svi trebali bit’ zadovolj(e)ni! Nepušači se ne truju, a pušači imaju svoju pravu malu oazu dima. I klima uređaj, da se baš ne podave. 🙂

Ono što vas sve najvjerojatnije najviše zanima su cijene. E pa nisam, moram priznati, temeljito proučavala cjenik i pamtila cijene svega napamet. Znam da su domaće pive oko 12 kuna, što je standardno (op.ur. Pivo je 15kn). I ako sam dobro zapamtila, nemaju Karlovačko. Ali možda bolje da odete sami provjeriti jesam li vas lagala!