5. FESTIVAL NIJEMOG FILMA PSSST! 2011.

Piše: Boris Vuković – Bobi

Prošli vikend imali smo prilike uživati u umjetničkim djelima filmske umjetnosti, koja se bitno razlikuju od onih kakve nalazimo u multipleks kinima ili na televiziji. Od 11. do 13. studenog u kinu Europa se održao 5. Festival nijemog filma PSSST! 2011. Ovaj put nam peto izdanje ovog zanimljivog festivala, osim natjecateljskog programa od ukupno 15 filmova, donosi rane, digitalno restaurirane amaterske radove velikog hrvatskog redatelja Oktavijana Miletića i djela iz sovjetske avangarde, od kojih bi posebno istaknuo filmove iz 1924. godine, Aelita i Štrajk.

Otvorenje festivala je bilo usmjereno prema hrvatskim filmovima – otvorenjem izložbe NAŠA POTPUNO NEPOZNATA FILMSKA INDUSTRIJA (posvećenoj izgubljenim nijemim hrvatskim igranim filmovima), kratkim igranim filmom Franja Ledića Ciganin hajduk Brnja Ajvanar (1926) i kratkim igranim filmovima Oktavijana Miletića, koji su, svojim humorom, pošteno nasmijali publiku. Nakon projekcije su razgovor o filmovima vodili dobro pripremljeni Carmen Lhotka i Nikica Gilić, a onima kojima se svidjela projekcija su imali priliku obogatiti svoju DVD kolekciju sa ranijim Oktavijanovim filmovima, po niskoj cijeni.

Organizacija je također priuštila filmofilima velike poslastice, monografiju posvećena Oktavijanu Miletiću (čiji su pisci veliki poznavatelji filma, Vjekoslav Majcen i Ante Peterlić) i DVD izdanje Oktavijanovog najpoznatijeg filma, Lisinski (1944). Riječ je o prvom hrvatskom zvučnom filmu, koji opisuje život Vatroslava Lisinskog, značajnog hrvatskog skladatelja.

Nakon ugodno provedenog vremena uz hrvatske filmove, kratkotrajne poteškoće sa projekcijom i povremeno hrkanje starijeg gospodina nas nisu uspjeli omesti u uživanju pri gledanju prave sovjetske znanstveno-fantastične eksplozije. Riječ je o najpoznatijem filmu Jakova Aleksandroviča Protazanova, Aelita (1924), snimljenom prema istoimenom romanu Alekseja Nikolajeviča Tolstoja. Velika važnost filma je u njegovim ranim znanstveno-fantastičnim elementima. Radnja prati Losa, mladog strojara koji nakon misteriozne poruke iz svemira počinje sanjariti o Marsu i o ženi koja bi mogla biti kraljica planete. U međuvremenu, Aelita, kraljica Marsa, sa novim izumom (teleskopom uz pomoć kojeg možete promatrati život na drugim planetima) ugleda Losa sa njegovom ženom, Natašom, i zaljubi se u njega. U filmu pratimo ljubomorne ispade glavnih likova (Los i Aelita su oboje zauzeti, no maštaju jedno o drugome), te njihov nevjerojatan susret. Los sa svojim uspješno napravljenim svemirskim brodom sleti na Mars i nakon romantičnog susreta osnuje Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika na Marsu (!!!), jedna od nevjerojatnijih filmskih scena koje sam pogledao u svom životu. Raskošno dekorirani futuristički setovi su doista zanimljivo oslikali Mars i to se definitivno isplatilo vidjeti na velikom filmskome platnu.

Sljedeći dan imali smo priliku pogledati Štrajk (1924), prvi dugometražni igrani film Sergeja Mihajloviča Ejzenštejna, koji je, uz Kulješeva i Pudovkina, svojim radovima na sovjetskoj montažnoj školi ostavio golem utjecaj na daljnji razvoj filmske umjetnosti. Naslov apsolutno opisuje radnju filma – radnici organiziraju štrajk. Nakon što jednog radnika krivo osude za krađu, on počini samoubojstvo i time motivira radnike na štrajk.

Ljubitelji filmova imali su priliku uživati u postupcima sovjetske montažne škole na najvećoj razini upravo zahvaljujući Ejzenštejnu, majstoru takvih postupaka (godinu dana kasnije snimio je film Oklopnjača Potemkin (1925), jedno od predstavničkih djela sovjetske avangarde). Film se sastoji od šest poglavlja. Dok su četvrto i peto poglavlje publici možda bili malo naporni, šesto poglavlje ih nije moglo ostaviti ravnodušnim. Orgija nasilja u zadnjem poglavlju filma je šokirala apsolutno svakog gledatelja u kino dvorani. Osim što je u početku poglavlja jedan od policajaca bacio malo dijete radnika sa visoke zgrade (šokantno prikazan prizor sa kadrovima pada djeteta i njenim mrtvim tijelom na pločniku), kasnije su paralelno montirane dvije radnje: pad radnika pred pendrecima policajaca i vojske, predstavnicima klasnih neprijatelja, i klanje konja (u kojem nas redatelj nije poštedio neugodnih prizora). Stvaranjem ovakvih metafora brutalnim sintezama kadrova je samo jedna od odlika poetike filmova tog razdoblja, čija je funkcija bila širenje komunističke ideje, a sa šestim poglavljem je publika dobila poruku snage noža koje prodire u srce.

Uz filmove rusko-sovjetskog ciklusa su još prikazani filmovi Vladimira Romashkova, Jevgenija Bauera i Koznicev i Traubergov film Novi Babilon (1929) kao jedno od važnijih ostvarenja izvan sovjetske montažne škole. A u natjecateljskom programu smo također imali priliku vidjeti zanimljiva umjetnička rješenja, no bilo je tu i neugodnih ostvarenja. Za vrijeme projekcije, neprestanim smijuljenjem, meškoljenjem po stolcima i intenzivnim hrkanjem je publika sa mnom podijelila isto mišljenje.

Trebalo bi pohvaliti glazbenu pratnju koju su činili Vitomir Ivanjek, Joe Kaplowitz i Invisible Muffin People. Sjajno su obavili posao i sigurno nije bilo lako sve projekcije sam pratiti u jednom danu. Vitomir Ivanjek se, recimo, simpatično snašao tijekom poteškoća u projekciji filma Aelita (gdje se prava kopija s titlovima morala pustit ispočetka) ne zanemarujući ih i nastavljajući lagano svirati. Kako su petkom i subotom tulumi neizbježni, organizacija je osigurala i na ovom festivalu dobru zabavu uz pomoć DJ Maria Kovača i Dj Frajmana.

Glavna nagrada Brcko, koja je naziv dobila po prvom hrvatskom igranom filmu Brcko u Zagrebu (1917), je dodijeljena filmu Izgubljena u čekanju Damira Radića, a nagrada publike Tvornica lutaka Ainhoae Menéndez.

Doista se nadam ovakvim festivalima u bliskoj budućnosti jer ovakve filmove, kakve su sad prikazali na velikom platnu, je teško nabaviti, a i ako vam se posreći da uspijete nabaviti kopiju, mala je vjerojatnost da će vam njena kvaliteta barem približno priuštiti ugođaj kakav možete dobiti u kino dvorani.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s